Doc. dr. sc. Lepušić: Rizično seksualno ponašanje

Spolno zdravlje adolescenata

O spolnom zdravlju adolescenata najčešće se govori u kontekstu rizičnih spolnih ponašanja, zaštite od spolno prenosivih infekcija i neželjene trudnoće. Tijekom adolescencije važno je i razvijanje pozitivnog doživljavanja samog sebe. Pozitivno ili negativno doživljavanje samog sebe usko je povezano sa stavom koji osoba ima prema vlastitom tijelu. Ako je percepcija vlastitog  tijela pozitivna, to može izravno pozitivno utjecati na osjećaj samopoštovanja. Rijetki su adolescenti koji su uglavnom zadovoljni svojom pojavnošću i težinom što je u hormonalnom turbulentnom razdoblju često i razumljivo. Pri doživljavanju sebe, djevojke su kritičnije i osjetljivije od dječaka.

Prelaskom iz djetinjstva u tinejdžerske godine novostečena rastuća nezavisnost od obitelji praćena je pomakom pažnje od obitelji prema grupi vršnjaka i aktivnostima u grupi ili široj zajednici vršnjaka. Da bi bili prihvaćeni u željenoj grupi, mladi su do neke mjere, pripravni
na prvi  konformizam u životu odnosno na odustajanje od vlastitih želja ili stavova za volju grupe i na prilagodbu pravilima grupe kao cjeline.

Pritisci vršnjaka mogu biti različiti, od načina provođenja slobodnog vremena pa sve do toga da se u grupi podijeli i ono što je
nedopušteno ili nepoželjno, kao eksperimentiranje alkoholom ili drogama.

Neprepoznavanje rizika i nepriznavanje mogućnosti da se i njima mogu dogoditi i neugodne stvari  još su jedna karakteristika adolescencije.

Rizično seksualno ponašanje

Definiramo li ga kao vjerojatnost negativnog ishoda određenog seksualnog kontakta, seksualni se rizik – odnosno rizici – može podijeliti u tri skupine:

a) rizik neželjene trudnoće (u kontekstu adolescencije riječ je o maloljetničkim trudnoćama)
b) rizik zaraze spolno prenosivim bolestima (SPB)
c) rizik seksualne viktimizacije odnosno iskustvo nasiljem, prijetnjom nasilja ili ucjenom izazvanoga seksualnog kontakta.

Rizično seksualno ponašanje (RSP) označava, dakle, svaku seksualnu praksu koja uključuje određenu vjerojatnost jednoga od navedenih ishoda ili više njih istodobno. Pod RSP podrazumijevamo ponašanje koje povećava osobnu i /ili partnerovu izloženost negativnim (fizičkim i psihičkim) posljedicama seksualnih aktivnosti. Vjerojatnost negativnog ishoda seksualnih aktivnosti nazivamo seksualnim rizikom. Rizik od spolno devijantnog ponašanja ovisi o karakteru osobe, temperamentu, stavovima i vjerovanjima, socijalnom podrijetlu, stupnju obrazovanja, kulturnim normama, utjecaju grupe i slično.

Adolescente obilježava naglašena potreba za seksualnim eksperimentiranjem u kojem se počinje oblikovati njihovo seksualno ja. Fragmentarna informiranost, odnosno manjkavo znanje o spolnosti i pripadajućim rizicima jedno je od temeljnih obilježja adolescencije. Adolescenti često snažno vjeruju u vlastitu “neranjivost” te stoga ili podcjenjuju rizike ili ih posve ignoriraju (“meni se ništa loše ne može dogodit).Za adolescentsko je razdoblje karakterističan nedostatak komunikacije i vještina uključujući one potrebne za dogovor i provođenje intimnih odluka – kao što su uporaba kontracepcije ili pak odgađanje seksualnog odnosa. Adolescentsku  spolnost obilježava naglašeni pritisak vršnjaka i vršnjačkih normi.    

Maloljetničke trudnoće

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj svake godine rodi dvije tisuće maloljetnica u dobi od 15 do 19 godina, a sedam maloljetnica mlađih od 15 godina.

Od 4733 legalnih pobačaja, u 414 slučajeva bila je riječ o trudnoći djevojaka u dobi od 14 do 19 godina. Brojke maloljetničke trudnoće i pobačaja ne rastu, no ne dolazi ni do njihova smanjenja. U dobi ispod 14 godina godišnje ima od jedan do dva poroda. Bitno je naglasiti, točnije apelirati da se pobačaji prestanu koristiti kao oblik kontracepcije posebno zato što imamo razna savjetovališta, udruge te školsku medicinu gdje se mladi mogu educirati i informirati.

Kako promijeniti rizično seksualno ponašanje

Temelj spolno odgovornog ponašanja jest da osoba počne razmišljati i djelovati racionalno i savjesno. Od velike važnosti je posjedovanje informacija o načinu prenošenja, raširenosti ovakvog ponašanja i slično te utjecaja društvenih normi (npr. mišljenje bliskih prijatelja).

Odgovorno se ponašanje uči bilo kroz osobno iskustvom, bilo iz uzora. Ključno da osoba osjeća da je sama sposobna inzistirati na svojim uvjerenjima („bez obzira na sve, inzistirat ću na uporabi kondoma“) i da shvaća uzroke i posljedice svog specifičnog ponašanja („koristim li hormonalnu kontracepciju, neću ostati u drugom stanju“). Osoba se treba zapitati je li u stanju provesti svoju odluku. Uporaba sredstva za sprečavanje trudnoće i zaštitu od spolno prenosivih bolesti u mladih ovisi o motivaciji, informiranosti, stavu partnera, dostupnosti, cijeni, osjećaju odgovornosti, međusobnom povjerenju, utjecaju društvenog konteksta, normi i dr.

Sprečavanje neželjene trudnoće u mladenačkoj dobi svakako je jedan od ciljeva odgovornog spolnog ponašanja, ali sprečavanje spolno prenosivih bolesti koje mogu imati posljedice na plodnosti i na kasniji seksualni život svakako je nešto s čime mlade treba upoznati o tome ih savjetovati i nastojati djelovati na ponašanja koja bi mogla biti rizična.

Što je važno za spolno odgovorno ponašanje:

• stabilne veze
• redovita upotreba kondoma (upotreba ostalih metoda kontracepcije ne isključuje kondom)
• odgađanje početka seksualnog života (preranog)
• smanjenje broja seksualnih partnera
• izbjegavanje seksualnog kontakta sa osobnom rizičnom na spolno prenosive bolesti
• podizanje svijesti EDUKACIJOM u općoj populaciji (stjecanje znanja, stavova i vještina, savjetodavni rad, preventivni pregledi)
• savjetovališta za mlade – besplatno i dostupno sa zajamčenom diskrecijom (bliskost sa mladima, otvorenost, profesionalnost)

Autori: doc. dr. sc.Dubravko Lepušić, dr. med. Sandra Radović-Radovčić

LITERATURA:

Korišteni dijelovi podataka te dijelovi teksta iz brošura:

• Agencije za odgoj i obrazovanje, brošure “Smjernice za proces individualnog obrazovanja”, “Društveni aspekti rizičnog seksualnog ponašanja”
• Hrvatski Časopis za javno zdravstvo,
• Kako sa djecom razgovarati o seksualnosti,ljubavi i vezama (Udruga „Korak po korak“),
• Kako djeca imaju djecu (analiza stanja i preporuke za postupanje u slučaju maloljetničkih trudnoća i roditeljstva (UNICEF i Udruga „Korak po korak“),
• Mama je mama (projekt za maloljetne trudnice i majke (Udruga „korak po korak“),
• Časopis „Medicus“
• memo AIDS (mladi educiraju mlade o AIDS-u, Klinika za dječje bolesti Zagreb),
• model zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama (4. modul)
• Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Županije,
• Narodni zdravstveni list
• Pedeset savjeta za zdravlje
• Pedriatica Croatica
• Plan B(vodić za maloljetne trudnice i roditelje)
• Problematični učici:rizično seksualno ponašanje u kasnoj adolescenciji
• radionice „Ajmo pričati o seksu“
• Seksualno nasilje u školama („Ženska soba“)
• SEZAM (seksualna edukacija za mlade, CESI)
• Sex na Ex (CESI)
• Spolno prenosive bolesti i infekcije (priručnik stalnog medicinskog usavršavanja-poslijediplomski tečaj)
• web portal odlikaši.hr
• web portal roditelji.hr
• web portal sveokontracepciji.com
• web portal- t-portal
• web portal trudnoće.hr
• web portal zdravobudi.hr
• web portal ženski kutak.hr