ZDRAVSTVENI STRUČNJACI UJEDINJENI: ZDRAVSTVENI ODGOJ HITNO UVESTI U ŠKOLE!

„Treba li uvesti zdravstveni odgoj u škole? Apsolutno da! Još 2007. godine smo rekli:
zdravstveni odgoj u škole! Ono što mi radimo i sam sustav radi nije dovoljno. U tom smislu,
mi smo u školama diljem Zagreba pojačali edukacije, kako bi podigli razinu znanja i i roditelja
i djece o prevenciji, o spolno prenosivim infekcijama. Naime, u Hrvatskoj ne zna da HPV
može uzrokovati čak šest vrsta oblika malignih oboljenja. Isto tako, svaki treći roditelj u
Hrvatskoj ne zna da postoji dostupno cjepivo protiv HPV-a Nakon što smo proveli anketu i
educirali roditelje o ovome, oni koji su u početku bili protiv, kasnije su odlučili cijepiti svoje

dijete protiv HPV-a. To samo govori koliko je važna eduakcija.“- izjavila je dr. sc. Mirela
Šentija Knežević, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

„Odaziv u školskoj godini 2019./2020. jest da je 40 % djevojčica primilo prvu dozu, dok je
dječaka 25 %. Dakle, ima prostora za poboljšanje, nastojimo tu brojku povećati upravo što
boljom edukacijom i davanjem informacija o HPV-u i cijepljenju protiv njega.“- rekla je prim.
Tatjana Nemeth- Blažić, dr.med. spec. epidemiologije.
Cijepljenje protiv HPV-a besplatno je i dostupno za djevojke i dječake osmih razreda, a do
kraja ove godine i za sve mlade do 25 godina života.
„Još uvijek je u populaciji uvriježena misao da je HPV ženska bolest koja izaziva teške
posljedice u žena i da su muškarci samo prenositelji. To je potpuno pogrešna postavka, jer i
žene i muškarci su subjekti i prenositelji bolesti. Dakle, potrebno je procijepiti mladu
populaciju prije ekspozicije seksualnom životu. Ono što volim uvijek reći jest da muškarci
nisu samo komarci. Dakle, nisu samo prenositelji HPV-a, nego u tome i sudjeluju.“-rekao je
prof. dr. sc. Mihael Skerlev, spec. dermatovenerologije, KBC Zagreb.

„Malo nas je pandemija COVID-19 spriječila u bliskom kontaktu s roditeljima, ali to nas u
Gradu Zagrebu nije omelo da se snizi stopa procijepljenosti, nego da čak poraste za 2-3%.
Evo, u mojoj je ambulanti procijepljeno čak više dječaka nego djevojaka. Komunikacija je
inače putem škola, a u ovo doba pandemije COVID-19, komuniciralo se virtualnim putem, te
nam je jako pomogao digitalni newsletter, koji je upravo nastao u sklopu ove kampanje. Ono
što bih ja predložila iz iskustva svakodnevne prakse jest da taj informirani pristanak koji
roditelji dobivaju, potpišu samo oni koji su protiv cijepljenja djeteta. Na taj bi način i
procijepljenost bila zasigurno veća.“- rekla je dr. med. Neda Ferenčić spec. školske
medicine, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Stručnjaci poručuju kako jedino daljnjom edukacijom procijepljenost protiv HPV-a može i
mora biti veća.
„Mora se povećati svijest o važnosti, potrebi, učinkovitosti cijepljenja protiv HPV-a i to kod
onih koji odlučuju o tome tko će to primiti, znači, kod roditelja, a to se može samo putem
edukacije. Isto tako i djecu trebamo dobro educirati i pripremiti jer oni su ti koji se cijepe i
mogu utjecati na svije roditelje ako dobiju dovoljno znanja.“- izjavila je prof. dr. sc. Mirjana
Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“.
Velika pomoć u borbi protiv HPV-a dolazi i iz Europske Unije.
„Prema podacima u EU oko 40 % slučajeva raka je preventabilno i to kroz promicanje
zdravog načina života, prevencijom poput cijepljenja i sl. Što se tiče cijepljenja protiv HPV-a,
istaknuo bih da je to jedna od najvažnijih aktivnosti koje će EU poticati i financirati u idućem
razdoblju. Planirano je da do 2030. godine 90 % djevojaka u dobi do 15 godina bude
cijepljeno.“- rekao je doc. dr. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.
Edukaciju o HPV-u i prevenciji po hrvatskim školama provode studenti medicine iz Udruge
CroMSIC.
„mRAK projekt ima ukupno 290 edukatora diljem Hrvatske i kao takav je obuhvatio 60
hrvatskih škola. Više od 2600 učenika je prisustvovalo našim radionicama. Zbog pandemije
COVID-19, morali smo preći na virtualne radionice. U samo dva mjeseca, njih 124 smo

održali u Gradu Zagrebu i varaždinskoj županiji.“- rekao je Borna Grgić, nacionalni
koordinator „Budi mRAK“ kampanje.44
„Ovakve edukacije po školama su itekako potrebne. Recimo, oko 50 % učenika ne zna
najvažnije podatke o samom prijenosu HPV-a i koliko je on učestao. Tu možemo vidjeti da
postoji jedna zabrinjavajuće velika doza o neinformiranosti mladih.“ – dodala je Jana Jelenić,
nacionalna koordinatorica „Budi mRAK“ kampanje.
Edukatori s terena poručuju kako im je u ovo doba pandemije COVID-19 kao najbolji alat u
prijenosu informacija upravo pomogao digitalni newsletter. Jer, na jednom mjestu, jednim
klikom roditelji i njihova djeca mogu dobiti sve potrebne informacije o HPV-u i cijepljenju.
Upravo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo preporuku svim školama da obavijeste
roditelje o digitalnom newsletteru.